Korisne informacije o Zadru
Zadar je grad iznimne povijesti i izuzetno vrijednog kulturnog naslijeđa, grad koji će Vam uvijek iznova ponuditi nešto novo i posve originalno. Smješten u samom srcu Jadrana, Zadar čini urbano središte Sjeverne Dalmacije kao administrativni, privredni, kulturni i politički centar regije u kojem živi 75.000 stanovnika. Grad Zadar Vam u spoju ljepote prošlosti i svih pogodnosti koje traži suvremeni putnik nudi brojne turističke atraktivnosti: tražite li idealan smještaj, autohtone gurmanske delikatese, kulturne znamenitosti, suvremene sportske objekte te raznovrsni izletnički program, odabrali ste pravu destinaciju za odmor, sport i zabavu.
Posebnost grada neodoljiva je za poštovatelje i ljubitelje povijesnih spomenika i kulturne baštine, umjetnike, turiste i njegove građane. Zadar je i grad u kojem je velik prostor ostavljen pješacima; šetnja uglačanim kamenim ulicama grada postat će šetnja kroz povijest, ali i doživljaj suvremenog života. Kao grad spomenik okružen povijesnim zidinama, Zadar je prava riznica arheološkog i spomeničkog blaga antičkog, srednjovjekovnog i renesansnog razdoblja, kao i brojnih suvremenih arhitektonskih ostvarenja poput prvih Morskih orgulja na svijetu. Višestoljetna burna povijest, razaranja i stvaranja ostavili su ožiljke, ali i brojne zapise vremena, današnju vrijednu spomeničku baštinu grada. Iz svih povijesnih razdoblja sačuvane su brojne crkve i spomenici kulture na kojima su vidljiva umjetnička graditeljstva svih stilova. Njih 70-ak nalazi se u samoj povijesnoj jezgri grada, dok njegovi ostali dijelovi s užom i širom okolicom broje preko 600 nepokretnih spomenika kulture.
Izrazito razvedena obala, otoci i netaknuta priroda mame brojne nautičare upravo na ovo područje. Arhipelag koji broji 24 veća i čak 300-tinjak malih otočića i hridi, 3 parka prirode – Telašćica, Velebit i Vransko jezero te 5 nacionalnih parkova – Paklenica, Plitvice, Kornati, Krka i Sjeverni Velebit svrstavaju Zadar i njegovu okolicu u sam vrh turističke ponude Hrvatske.
Morske orgulje – Pozdrav suncu
Morske orgulje smještene su na zapadnom dijelu zadarske rive te su prepoznatljive po svom kaskadnom obalnom profilu koji stimulira promjenu u kretanju obalom, zadržavanje i silazak do mora.
Kamene stepenice protežu se na sedamdesetak metara obale, podijeljenih u sedam desetmetarskih sekcija, ispod kojih je, na razini najnižeg mora oseke, okomito na obalu ugrađeno 35 polietilenskih cijevi različitih dužina, promjera i nagiba, koje se koso uzdižu do obalnog poločanja i završavaju u kanalu (servisnom hodniku). Zrak potisnut valom vodi se iz šireg u uži profil, kako bi dobio ubrzanje i prozveo zvuk u sviralama (LABIUMI – zviždaljke) smještenim u hodniku ispod obalne šetnice, odakle zvuk (kroz mistične otvore u kamenu) izlazi u prostor šetnice. Instrument ima sedam klastera po pet biranih tonova izvedenih iz matrice dalmatinskog klapskog pjevanja. Kao što je energija mora nepredvidiva u bezbrojnim izmjenama plime, oseke, veličine, snage i smjera, tako je i vječni koncert morskih orgulja neponovljiv u bezbrojnim glazbenim varijacijama, čiji je autor i interpret sama priroda
Pozdrav Suncu sastoji se od tri stotine višeslojnih staklenih ploča postavljenih u istoj razini s kamenim popločenjem rive u obliku kruga promjera 22 metra. Ispod staklenih provodnih ploča nalaze se fotonaponski solarni moduli preko kojih se ostvaruje simbolična komunikacija s prirodom, s ciljem da se, kao i s Morskim orguljama, ostvari komunikacija – tamo sa zvukom, a ovdje sa svjetlom.
Crkva sv. Donata
Crkva sv. Donata – simbol je grada Zadra i najpoznatija monumentalna građevina u Hrvatskoj iz ranog Srednjeg vijeka (9. stoljeće). Crkva je predromanička okrugla crkva koja se do 15. stoljeća nazivala crkva sv. Trojstva, a od tada nosi ime Sv. Donat, po biskupu koji ju je dao sagraditi. Prvi put crkva se spominje sredinom 10. stoljeća u spisima bizantskog cara Konstatina Porfirogeneta.
Sv. Stošija
Zadarska katedrala sv. Stošije (Anastazije) je trobrodna romanička građevina, ujedno i najveća crkva u Dalmaciji. Sagrađena je u dva navrata, u 12. i 13. st., sa sačuvanom starijom iz 9. i 11. st., uzdignutu na mjestu starokršćanske bazilike. Počeci gradnje zadarske katedrale sežu u 4. ili 5. St.
Sarkofag s moćima sv. Stošije, dao je izraditi zadarski biskup Donat i čuva se u katedrali na oltaru u sjevernoj apsidi, odnosno u njezinoj lijevoj lađi. U studenome 1202. grad Zadar su nakon opsade osvojili i razorili Mlečani uz pomoć vitezova IV. križarske vojne kada je teško stradala i sama katedrala. Obnova katedrale trajala je kroz čitavo 13. st., a kad je njezina obnova dovršena, ponovno ju je posvetio, dana 27. svibnja 1285. nadbiskup Lovro Periandar. Pročelje s kasnoromaničkim portalima, koje u gornjem dijelu ima arkadice sa stupićima, dovršeno je 1324. godine. Pročelje katedrale pokazuje savršenu harmoniju horizontalnih i vertikalnih linija. Glavni portal ima u luneti reljef gotičkog stila i posvetni natpis nadbiskupa Ivana iz 1324. godine.
Zadarskoj zaštitnici Sv. Stošiji poklonili su se i dvojica pape. Papa Aleksandar III. za svog je posjeta Zadru 1177. godine pohodio katedralu Sv. Stošije i njezin grob, dok se Papa Ivan Pavao II. za pastirskog pohoda Zadru dana 9. lipnja 2003. godine, poklonio ispred ulaznih vrata katedrale.
Unutrašnjost katedrale je izrazito monumentalna. Središnja je lađa tri puta šira od sporednih, a odijeljena je kamenim stupovima i pilonima, koji se naizmjenice redaju. Prezbiterij je povišen, a ispod njega se nalazi kripta iz 12. st. U prezbiteriju se nalaze korska sjedala izrađena u stilu cvjetne gotike, a nad glavnim oltarom je ranogotički ciborij iz 1322. i iza njega kameno prijestolje – katedra za nadbiskupa.
Narodni trg
Zadarski Narodni trg središte je javnog života Zadra od vremena renesanse do danas. Na mjestu Velikog trga, Platea magna kao što je zabilježeno u mnogim povijesnim izvorima, još u ranom srednjem vijeku nastajali su prostori komunalnih institucija grada.
Godine 1562. sagrađena je Gradska straža sa zvonikom gradske ure koja neprekidno radi još od davne 1803. godine. Veće zvono, koje otkucava sate prenijeto je s Kapetanove kule (Bovo dí Antona), a manje koje otkucava četvrtine sata, sa susjedne crkve sv. Lovre. Nasuprot njoj na mjestu stare iz 13. st. izgrađena je 1565. godine nova Gradska loža. Obje su građevine podignute u manirističkome stilu kasne renesanse i arhitekturi srodnoj radionici poznatog mletačkog arhitekta Michelea Sanmichelia.
Narodnim trgom dominira Gradska vijećnica, sagrađena na mjestu stare i neugledne vjećnice za vrijeme talijanske uprave u Zadru 1934. godine.
Na Trgu se nalazi i dobrim dijelom sačuvana predromanička crkvica Sv. Lovre s atrijem u koju se ulazi kroz Kavanu Sv. Lovre. Na istočnom dijelu izvan trga je palača Ghirardini u romaničkom stilu s balkonom s stilu renesanse iz 15. stoljeća.
Forum
Glavni trg rimskog Iadera na kojem se odvijao cjelokupni javni život grada nalazi se ispred crkve Sv. Donata i Nadbiskupske palače. Podignut je po pravilima klasičnog urbanizma tijekom carskog razdoblja rimske države od 1. stoljeća pr.n.e. do 3. stoljeća naše ere.
Trg se sastoji od prostranog pločnika kojeg s triju strana dvije stube odvajaju od trijemova pod kojima se nekoć prilazilo tabernama. One su činile niz pravilnih boksova namijenjenih obrtu i trgovini. Na južnoj strani Foruma stajala je monumentalna bazilika, gradska dvorana namijenjena brojnim javnim funkcijama. Sa zapada se uzdizao kapitol, povišen oko 2 metra, posvećeni prostor s hramom posvećen Jupiteru, Junoni i Minervi i trijemovima uokolo njega. Podno kapitola bili su javni žrtvenici, zdenci, vjerojatno i govornica, te dva trijumfalna stupa od kojih je jedan do danas sačuvan, a u srednjem je vijeku služio kao “stup sramote”.
Zadarski Forum je svojim mjerama jedan je od najvećih na Jadranu. Širina mu iznosi 45 m, a dužina 90 m. Poviše trijemova imao je i galerije te u cjelini predstavlja vrlo razvijeni primjer forumskog kompleksa, jedan od važnijih među antičkim gradovima na Jadranu. Natpis s imenom Augustova prokonzula za Ilirik Tamfila Vaale, na vijencu zdenca s Foruma, svjedoči da je izgradnja kompleksa započela već u dvadesetim godinama 1. st. prije nove ere.
Tijekom kasne antike uz Forum je začet nukleus kršćanskih građevina koje su prerastanjem u razvijeni episkopalni kompleks s bazilikom i aneksima, a u ranome srednjemu vijeku i crkvom sv. Donata, razorile sklop ranijih građevina. Slijedom povijesti cijeli je kompleks do temelja porušen, a na njegovom mjestu nastala je Kampa, srednjovjekovni trg s renesansnom cisternom.